Emodži i njegov uticaj

Emodži i njegov uticaj

Emodži i njegov uticaj

Komentari su isključeni na Emodži i njegov uticaj

Oni se smeju, oni plaču, ljute se ili tuguju – njihovi izrazi mogu biti vredni i više od hiljadu reči. Emodži su podjednako popularni i na društvenim mrežama i kod najrazličitijih savremenih sistema za razmenu poruka. Kakav uticaj imaju ove popularne sličice na komunikaciju i na život ljudi?

Mogućnosti primene emotikona (emodžija) su uvideli mnogi koje zanima marketing. Tako ih i poznati koriste na različite načine. Kao primer, već odavno ih zvezda američkih rijaliti programa Kim Kardašijan prodaje kao “kimodži”. To su emodžiji grafički realizovani sa njenim likom. Na drugoj strani, postoje umetnici koji ih koriste kao novo sredstvo izražavanja. Jung Džejk (Yung Jake), inače muzičar koji se bavi rep muzikom, postao je poznat po svojim portretima slavnih ljudi napravljenih upotrebom emodžija (https://www.instagram.com/yungjake/).

Samo kreiranje emodžija je postalo specijalizovano zanimanje za ne mali broj grafičkih dizajnera koji od toga žive. Njihove aplikacije sa setovima emodžija se preuzimaju milionima puta. Tu već postoji prava industrija. Možda sve deluje veoma ograničavajuće, ali broj različitih emotikona koji su dostupni to apsolutno negira. Mnogi od dizajnera su razvili i svoj prepoznatljivi stil. Dalje, oni kreiraju razne specijalizovane setove: za ljubitelje mačaka, pasa, za određene praznike ili dešavanja… Dakle, jednostavne sličice mogu mnogo, a kreativci ih prilagođavaju za svakoga.

Lingvistički stručnjaci oko emodžija imaju izuzetno podeljena mišljenja. Neki od njih imaju stav kako se korišćenjem emodžija gube tanane jezičke suptilnosti.

Drugi, opet, tvrde da su mogućnosti izražavanje emodžijima neverovatno kompleksne. Njihovim kombinovanjem se, kažu, može izraziti sve što može i jezikom, nekada i više. Jer, emodži sem značenja koje imaju reči unose i akciju. Oni omogućavaju da se prenese i gestikulacija ili mimika, što “goli” pisani tekst ne može.

Emodži još uvek nije svuda isti. Globalizacija, i pored svega, još uvek nije poništila kulturološke razlike. Regionalne i lokalne razlike su ostale i mogu da unesu priličnu zabunu u komunikacijama među ljudima iz različitih delova sveta. Tako u Evropi ovaj emodži označava ljutnju, dok je u Japanu to znak za trijumf.

Opet, ovaj emodži u većem delu sveta označava da je nešto u redu. Ali, u delovima Afrike to je vulgaran gest… Postoje mnogi sajtovi na kojima se možete upoznati sa značenjem pojedinih emodžija. Npr: uz ranije pominjani https://emojipedia.org/ tu su još i https://hotemoji.com/, https://www.emojimeanings.net/ ili https://www.iemoji.com/

Jednostavnost korišćenja i dostupnost na različitim uređajima za komunikaciju pogoduju emodžiju i komunikaciji putem emotikona. Budućnost će sigurno pokazati, ali je najverovatnije da emodži ima dobre šanse da napreduje. Zato, nemojte zaostajati – pratite i učite novi jezik (jer on definitivno to i jeste). On je tu, biće i u budućnosti, a predstavlja sve univerzalniji način komunikacije. Možda ga jednom iskoristite onda kad ne znate govorni ili pisani jezik sagovornika, a želite da se izrazite i prenesete svoju poruku. 🙂

Projektni tim

Povezani sadržaji

Problem – veštačka inteligencija radi ono što tražimo

Komentari su isključeni na Problem – veštačka inteligencija radi ono što tražimo

Sačuvajte privatnost na svom mobilnom telefonu

Komentari su isključeni na Sačuvajte privatnost na svom mobilnom telefonu

Kreiranje medijskih sadržaja primenom veštačke inteligencije

Komentari su isključeni na Kreiranje medijskih sadržaja primenom veštačke inteligencije

Budućnost medija – nove video tehnologije

Komentari su isključeni na Budućnost medija – nove video tehnologije

Video nadzor i korišćenje sistema za automatsko prepoznavanje lica

Komentari su isključeni na Video nadzor i korišćenje sistema za automatsko prepoznavanje lica

Šta kažu zakoni – pravni i etički izazovi veštačke inteligencije

Komentari su isključeni na Šta kažu zakoni – pravni i etički izazovi veštačke inteligencije

Upravni sud brani pravo na pristup informacijama

Komentari su isključeni na Upravni sud brani pravo na pristup informacijama

Dr Nušić – slika sadašnjosti iz pera prošlosti

Komentari su isključeni na Dr Nušić – slika sadašnjosti iz pera prošlosti

Da li nas pametni telefoni čine glupljim?

Komentari su isključeni na Da li nas pametni telefoni čine glupljim?

Pozorišna istorija: predstava “Tvrđava”

Komentari su isključeni na Pozorišna istorija: predstava “Tvrđava”

Donacije Evropske unije za poboljšanje infrastrukture

Komentari su isključeni na Donacije Evropske unije za poboljšanje infrastrukture

Kako unaprediti digitalnu bezbednost i privatnost uz veštačku inteligenciju

Komentari su isključeni na Kako unaprediti digitalnu bezbednost i privatnost uz veštačku inteligenciju

Create Account



Log In Your Account



Skip to content