Prokleta avlija – protiv sile i hegemonije

Prokleta avlija – protiv sile i hegemonije

Prokleta avlija – protiv sile i hegemonije

Komentari su isključeni na Prokleta avlija – protiv sile i hegemonije

Analekta Kruševačkog pozorišta nikako nije kompletna ako u njoj nije i “Prokleta avlija”. Dramu koja je premijerno izvedena u septembru 1999. godine, režirao je i adaptirao Nebojša Bradić. Sa njom je Kruševačko pozorište 2000. godine bilo apsolutni pobednik “Sterijinog pozorja”, a osim toga, predstava je odnela i niz tetatarskih priznanja na svim festivalima gde je izvedena. Igrana je tokom 10 sezona i to preko 170 puta, čime se svrstava među najuspelija ostvarenja na kruševačkoj ozorišnoj sceni, ali i mnogo šire. Predstava koja je u vreme kada je napravljena, nakon bombardovanja, bila odgovor na diktaturu Slobodana Miloševića. Priča o mutnim političkim vremenima, kada se briše granica između nevinih i stvarnih prestupnika.

Reč autora

Dosta zanimljivih komentara je o ovoj predstavi izgovorio Nebojša Bradić, čovek koji ju je i iznedrio.

“Na nama je sada da ono što mislimo najbolje o sebi i Andriću pokušamo da ostvarimo na sceni, a ne da bismo manipulisali Andrićem, da bismo rekli neku istinu o našem vremenu. Andrić je toliko univerzalan da ne govori samo o nama već i o onome što će tek doći. Bavljenje Andrićem u tom periodu za mene je bilo lekovito i podsticajno, ali i bolno. U periodu između prvih pokušaja, početkom devedesetih, i realizacije, umetnička građa je odležala i u trenutku dramaturške sinteze Andrićevu reč sam osećao kao svoju. Tako je pozorište bilo ogledalo koje mi je omogućilo da ponovo sagledam sebe i svet koji me okružuje.” – kaže Nebojša Bradić, dramaturg, režiser i scenograf ove predstave.

Bradić kaže da je izbor ovog Andrićevog dela i pristup njegovoj scenskoj transpoziciji došao kao rezultat dugogodišnjeg približavanja i odustajanja zbog neizvesnosti, nespremnosti i nemogućnosti da se pronađe ključ za scensko čitanje jedne od najznačajnijih novela naše književnosti. Prvi put je pokušao da “Prokletu avliju” uradi u Tuzli 1991. godine, ali nije odmakao dalje od nekoliko ideja za dramatizaciju. Krvavo “ratno pozorje” i blizina ratnih doboša onemogućili su taj pozorišni projekat. Onda je 1995. godine na Radio Beogradu postavio radio adaptaciju tog dela, da bi pripremu i realizaciju “Proklete avlije” u Kruševačkom pozorištu otpočeo posle bombardovanja 1999. godine.

Ovo scensko izvođenje je obeležilo više stvari. Na prvom mestu su to višeslojnost Andrićevog teksta i višeznačnost same predstave. Potom, glumačke bravure izuzetnog ansambla. Dalje, scenografija koja podvlači i naglašava atmosferu u kojoj se igra. Muzika Isidore Žebeljan je još jedna od značajki koja predstavu vodi ka uspehu. Radi se o drami koja spada u sam vrh pozorišnih dostignuća na ovim prostorima tokom dugog vremenskog perioda.

Podela

Naslov: Prokleta avlija
Autor: Ivo Andrić
Pozorište: Kruševačko pozorište Kruševac
Režija: Nebojša Bradić
Dramaturgija: Jovan Ćirilov
Scenografija: Nebojša Bradić
Kostimografija: Ivanka Jeftović
Muzika: Isidora Žebeljan
Dizajn svetla: Milivoje Buturović
Lektura: Miloš Petrović

Uloge:
Fra Petar – Milija Vuković
Karađoz – Nebojša Dugalić
Ćamil – Vojin Ćetković
Haim – Sergej Trifunović
Nevini – Nebojša Milovanović
Muzafer – Nebojša Vranić
Kirkor – Dušan Duka Jovanović
Zaim – Dragan Marinković
Atleta – Saša Pilipović
Softa – Bojan Veljović
Zatvorenik – Dušan Dule Jovanović

Ostali:
Dramatizacija: Nebojša Bradić
Likovnost: Nesim Tahirović
Asistent reditelja: Branislav Nedić
Inspicijent: Dušica Vuković
Sufler: Aleksandar Vuković
Rekviziter: Dragan Milić
Svetlo: Miroslav Veljović
Ton: Vladica Kozović
Garderoberi: Milosava Đurđević, Gordana Gajić, Milanka Matić
Šminker: Marija Jovanović
Dekorateri: Milutin Lisinac, Slobodan Nedeljković, Milojko Magdalinić, Bratislav Janković, Dejan Petković

Pogledajte kompletnu predstavu (objavljeno uz dozvolu Kruševačkog pozorišta):

Projektni tim

Povezani sadržaji

KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Druženje ispred “Grizlija” ne može se nadomestiti internet komunikacijom”

Komentari su isključeni na KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Druženje ispred “Grizlija” ne može se nadomestiti internet komunikacijom”

Svrha postojanja medija – osnove medijske pismenosti

Komentari su isključeni na Svrha postojanja medija – osnove medijske pismenosti

Novi zakon o policiji na uštrb privatnosti građana

Komentari su isključeni na Novi zakon o policiji na uštrb privatnosti građana

Finalna konferencija projekta “Ko je ko u lokalnoj vlasti u Rasinskom okrugu?”

Komentari su isključeni na Finalna konferencija projekta “Ko je ko u lokalnoj vlasti u Rasinskom okrugu?”

Medijski trikovi na koje nasedamo

Komentari su isključeni na Medijski trikovi na koje nasedamo

Istinomer forum “Ko mrsi konce građanima Kruševca?”

Komentari su isključeni na Istinomer forum “Ko mrsi konce građanima Kruševca?”

KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Dablin je divno mesto za umetnike”

Komentari su isključeni na KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Dablin je divno mesto za umetnike”

Evropski pokret u Srbiji organizovao drugu obuku za novinare u okviru projekta “Evropa za mene”

Komentari su isključeni na Evropski pokret u Srbiji organizovao drugu obuku za novinare u okviru projekta “Evropa za mene”

Kako unaprediti digitalnu bezbednost i privatnost

Komentari su isključeni na Kako unaprediti digitalnu bezbednost i privatnost

ISTRAŽIVANJE STATUSA NOVINARA: Primanja za trećinu manja od proseka u Rasinskom okrugu!

Komentari su isključeni na ISTRAŽIVANJE STATUSA NOVINARA: Primanja za trećinu manja od proseka u Rasinskom okrugu!

KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Imam potrebu da se dodatno usavršavam”

Komentari su isključeni na KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Imam potrebu da se dodatno usavršavam”

Srbija, Evropa i GMO

Komentari su isključeni na Srbija, Evropa i GMO

Create Account



Log In Your Account



Skip to content