Zašto bi deca trebalo da uče programiranje?

Zašto bi deca trebalo da uče programiranje?

Zašto bi deca trebalo da uče programiranje?

Komentari su isključeni na Zašto bi deca trebalo da uče programiranje?

Zašto bi deca trebalo da uče programiranje? To je pitanje koje postavljaju roditelji, deke i bake svaki put kad se pokrene ova tema. Deca ovih dana znaju kako da otključaju mobilne telefone, igraju igrice i gledaju video klipove čak i pre nego što mogu da govore. Ali, kao i većina nas – deca ne znaju kako te tehnologije funkcionišu. Pokušaćemo da razjasnimo zašto veštine programiranja mogu biti izuzetno dragoceno bogatstvo za budućnost vašeg deteta!

Danas su mnoge stvari koje radimo ili koristimo zasnovane na programskom kodu. Bilo da postavljamo fotografije na Instagram nalogu, naručujemo hranu iz svoje udobne fotelje ili gledamo film sa Interneta. Dakle, treba li svako dete da nauči programiranje? Kako da zainteresujete svoje dete da počne da programira?

Programiranje (ili, kako se drugačije naziva: kodiranje) je jezik kojim računarima kažete šta treba da urade. I pored toga što računari sve zadatke mogu da izvršavaju vrlo brzo i precizno, oni još uvek ne mogu sami da donose odluke. Njima je neophodno reći šta da rade i kako to da rade korak po korak. U današnje vreme skoro svaki mogući posao zahteva bar osnovni oblik računarske pismenosti. Većina poslova u budućnosti će zahtevati čak i više od toga. Budućnost nam najavljuje tzv. STEM poslove (Science – Technology – Engineering – Mathematics). Većina poslova će biti namenjena programerima, inženjerima koji se bave obradom baza podataka, softverskim stručnjacima i sl. A oni su i danas među najplaćenijim poslovima.

I pored toga, broj slobodnih radnih mesta u tim oblastima je još uvek prilično veliki. Razlog je to što još uvek ne postoji dovoljan broj diplomaca koji poseduju tražene veštine. Tako da, kada razmišljate o budućnosti svoje dece, tu postoji mnogo mogućnosti koje se otvaraju svakodnevno. Ali, čak i ako vaše dete ne želi da se bavi ovakvim poslovima, poznavanje programiranja će biti neophodno u skoro svim oblastima. Već danas mnoge industrije u svom poslovanju zavise od računarskih programa. I ne radi se samo o analizama baza podataka. Programiranje je “kičma” u finansijskom sektoru, zdravstvu, industriji hrane, obrazovanju ili uslugama. Tako da i pored toga što bi vaše dete htelo da bude lekar, trebalo bi da nauči i da razume kako funkcioniše veštačka inteligencija, jer će to uskoro biti neophodno da bi se razumeli svi podaci o pacijentu.

Van toga što poznavanje programiranja može da vam donese vrlo dobro plaćen posao, postoje i druge, lične koristi. Učenje programiranja pomaže u razvoju kreativnosti i kognitivnih veština, poboljšava pamćenje i pojačava funkcije i rad mozga, a deca (pa i odrasli) razvijaju veštine koje im pomažu u rešavanju problema. Što se može primeniti i u svakodnevnom životu. Kako? Pa, programiranje velike probleme razlaže na niz manjih i njihovim rešavanjem dolazi do konačnog rešenja. Kad jednom to nauče, deca sa ovakvim pristupom prilaze i drugim problemima u svom životu.

Kako da zainteresujete decu za programiranje?

Prvo, saznajte šta bi deca želela da stvore: video igru, robota ili interaktivnu priču. I onda je važno da pratite njihovo vođstvo, čak i ako njihove ideje izgledaju apsurdno na početku. Kreativnost je dečije glavno oružje kad krenu sa programiranjem. Softver koji je namenjen da deca uče da programiraju treba da im je prilagođen. Navešćemo par softvera koji tome služe i dokazali su se u praksi.

Tynker je obrazovna platforma iz SAD. Namenjena je tome da nauči decu kako da prave igrice i pišu programe. Ideja je: neka programiranje bude igra. Umesto pisanja programskog koda, deca vizuelno prevlače gotove blokove koda i jednostavno ih spajaju. Kako kažu iz firme koja je proizvela ovaj program: preko 60 miliona dece širom sveta već je koristila Tynker. U srpskom školstvu su se opredelili za sličan softver koji se naziva Scratch i koji funkcioniše na sličan način. Proučite ga i krenite da radite sa svojim detetom. Ili ga upišite na neki od mnogobrojnih kurseva.

Za one koji bi želeli nešto detaljniji pristup i upoznavanje sa robotikom tu je Robo Wunderkind. To je komplet delova i pratećeg softvera koji omogućava deci da sklope, pokrenu i kontrolišu svog sopstvenog robota. Deca lako mogu da izdaju naredbe i odmah gledaju kako ih robot izvršava. Ovaj set je namenjen najmlađoj deci, jer za njegovo korišćenje deca ne moraju da znaju ni da čitaju. Sve je zasnovano na bojama i principu lego kockica. Opet, naše školstvo se opredelilo za sličan sistem: mBot.

Kad govorimo o programiranju, treba naglasiti da je vrlo važno što više uključiti devojčice. U današnje vreme je manje od 20% žena zaposleno u IT kompanijama. Kod velikih, u Google-u je to nekih 17%, u Facebook-u 15%, i tek 10% zaposlenih u Twitter-u. Statistike kažu da se one, i pored toga što su obuhvaćene edukacijom zajedno sa dečacima, “izgube” negde uz put.

Nema načina da se programiranje izbegne u budućnosti. Ono postaje jedna od osnovnih veština. Stoga je vrlo važno da deca počnu da uče u vrlo ranom uzrastu. Na taj način se pripremaju za ono što ih čeka u budućem vremenu.

Projektni tim

Povezani sadržaji

Medijski trikovi na koje nasedamo

Komentari su isključeni na Medijski trikovi na koje nasedamo

Uloga Narodne skupštine u unapređenju zaštite podataka o ličnosti

Komentari su isključeni na Uloga Narodne skupštine u unapređenju zaštite podataka o ličnosti

Šerenting – roditelji i deca na Internetu

Komentari su isključeni na Šerenting – roditelji i deca na Internetu

Srbija, Evropa i GMO

Komentari su isključeni na Srbija, Evropa i GMO

Tamna strana Vikipedije

Komentari su isključeni na Tamna strana Vikipedije

Emodži kao novo globalno sredstvo komunikacije

Komentari su isključeni na Emodži kao novo globalno sredstvo komunikacije

Vreme izolacije i mogućnosti za digitalnu šetnju

Komentari su isključeni na Vreme izolacije i mogućnosti za digitalnu šetnju

Social scoring – ogledalo vašeg života

Komentari su isključeni na Social scoring – ogledalo vašeg života

Hoće li čvarci, pihtije i kavurma preživeti srpski ulazak u EU?

Komentari su isključeni na Hoće li čvarci, pihtije i kavurma preživeti srpski ulazak u EU?

Projekat CINK-a: “Jačanje bezbednosti novinara u Centralnoj i Južnoj Srbiji”

Komentari su isključeni na Projekat CINK-a: “Jačanje bezbednosti novinara u Centralnoj i Južnoj Srbiji”

Hibridni pristup privatnosti: Harmonizacija sigurnosti i inovacije

Komentari su isključeni na Hibridni pristup privatnosti: Harmonizacija sigurnosti i inovacije

Pravo na privatnost i primena Digitalne agende na Zapadnom Balkanu

Komentari su isključeni na Pravo na privatnost i primena Digitalne agende na Zapadnom Balkanu

Create Account



Log In Your Account



Skip to content