Ćirilica u Evropi nije problem

Ćirilica u Evropi nije problem

Ćirilica u Evropi nije problem

Komentari su isključeni na Ćirilica u Evropi nije problem

Prateći najnovija dešavanja oko ćirilice i najavljenih propisa za njenu zaštitu, pogledajmo kako stoji ćirilica u svetlu srpskih evrointegracija. Jer, i to je jedna od tema koju eksploatišu evroskeptici, govoreći kako priključenje Uniji za Srbiju znači i gubitak ćiriličnog pisma. Ćirilica se u Srbiji koristi već skoro hiljadu godina, i briga je, u svakom slučaju opravdana.

U ovom slučaju istina je drugačija. U jednom od osnovinh akata Unije, Ugovoru o EU, izričito se navodi da Unija poštuje nacionalni identitet država članica. A to, naravno, obuhvata i jezičku i kulturnu raznolikost. Evropska unija je obavezna da pomaže državama u očuvanju svih posebnosti u različitim oblastima kulture i svim kulturnim izrazima. Zvanični jezik koji se koristi u svakoj od država članica je automatski i jedan od zvaničnih jezika Unije. Na taj način će, po ulasku naše zemlje u EU, i srpski jezik postati jedan od zvaničnih jezika. Naše pismo, ćirilica, već je nekoliko godina zvanično pismo Unije, i to zahvaljujući Bugarskoj koja je već članica EU.

Propisi

Povelja o osnovnim pravima Evropske unije, u članu 22, definiše poštovanje jezičke raznolikosti i sadrži bitne odredbe koje zabranjuju diskriminaciju, uključujući i jezičku diskriminaciju. Kako bi se naglasio značaj svih evropskih jezika, u celoj Evropi se svakog 26. septembra obeležava Evropski dan jezika. On je proglašen 2001. godine od strane Saveta Evrope. Kao još jedna potvrda, osim ćirilice, Evropa priznaje i grčko pismo – i ono stoji na dokumentima i zgradama Unije. Dakle, straha ne bi trebalo da bude, jer opravdanja nema.

Tokom pristupnih pregovora za članstvo Srbije u EU i zvanično će biti definisano da srpski jezik postaje službeni jezik EU. To podrazumeva da on postaje i službeni jezik evropskih institucija. Priprema svih pravnih tekovina Evropske unije na službenom jeziku države kandidata je jedan od neophodnih uslova za članstvo. Na drugoj strani, to je i veliki izazov pred kojim se nalaze sve države koje se pripremaju za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Jer, to znači da će svi dokumenti biti prevođeni na srpski jezik i biti dostupni građanima Srbije na njihovom jeziku. Opet, i građani Srbije će moći da se obraćaju institucijama Evropske unije na svom jeziku. Srpski predstavnici u Evropskom parlamentu će u parlamentarnom radu regularno koristiti srpski jezik.

Evo i nekoliko zanimljivosti koje jasno govore o tome koliko se EU vodi računa o jezičkoj jednakosti članica. U institucijama Unije se koriste 24 zvanična jezika. Od toga njih tri imaju viši status “proceduralnih jezika“: Engleski, Francuski i Nemački. Samo u Evropskoj komisiji stalno je zaposleno čak 1700 lingvista. Evropska komisija ima i jednu od najvećih prevodilačkih službi na svetu – nju čini preko 3600 prevodilaca.

Zarad kompletne informacije da dodamo i ovo. Postoji i slučaj kada ćirilica ne bi bila deo ugovora o pristupanju Srbije Uniji. A to je samo u slučaju ako ona ne bude definisana kao pismo srpskog jezika. Evropa prema ćirilici nema nikakav poseban stav, ona samo želi da mi definišemo kako ćemo pisati svoj jezik. A to ostaje isključivo na nama…

Projektni tim

Povezani sadržaji

Srbija, Evropa i GMO

Komentari su isključeni na Srbija, Evropa i GMO

KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Obožavam svoj posao i rad sa decom”

Komentari su isključeni na KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Obožavam svoj posao i rad sa decom”

Digitalni identitet

Komentari su isključeni na Digitalni identitet

Analiziramo obećanja političara: Izgradnja sigurne ženske kuće u Kruševcu

Komentari su isključeni na Analiziramo obećanja političara: Izgradnja sigurne ženske kuće u Kruševcu

Besplatna pravna pomoć za žrtve torture i nečovečnog postupanja

Komentari su isključeni na Besplatna pravna pomoć za žrtve torture i nečovečnog postupanja

KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Otadžbina je jedna, domovina je gde se dobro živi”

Komentari su isključeni na KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Otadžbina je jedna, domovina je gde se dobro živi”

Bez strateškog planiranja nema približavanja Evropskoj uniji

Komentari su isključeni na Bez strateškog planiranja nema približavanja Evropskoj uniji

KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Srbi u Vašingtonu pomažu jedni drugima”

Komentari su isključeni na KRUŠEVAC NA VEZI SA DIJASPOROM: “Srbi u Vašingtonu pomažu jedni drugima”

Kako su u Brusu delili novac za javno informisanje?!

Komentari su isključeni na Kako su u Brusu delili novac za javno informisanje?!

Mali rečnik medijske pismenosti

Komentari su isključeni na Mali rečnik medijske pismenosti

MUKA LOKALNIH MEDIJA: Kako obezbediti više prihoda od marketinga?

Komentari su isključeni na MUKA LOKALNIH MEDIJA: Kako obezbediti više prihoda od marketinga?

Create Account



Log In Your Account



Skip to content